Kada je riječ o utjecaju pretilosti na zdravlje, često se spominje štetnost nakupljanja visceralnog masnog tkiva.
Masno tkivo jedan je od najvećih organa u ljudskom organizmu. Razlikujemo potkožno masno tkivo, smješteno neposredno ispod kože i visceralno masno tkivo.
Potkožno ili, kako se u literaturi spominje, smeđe masno tkivo, ima vodeću ulogu u stvaranju topline, no po novijim spoznajama, proizvodi i neke adipokine. Ono nije povezano s nepovoljnim kardiovaskularnim učincima. No visceralno ili, kako se negdje naziva, bijelo masno tkivo, jest vrsta vezivnog tkiva u kojem prevladavaju masne stanice (adipociti) i njegovo pretjerano nakupljanje predstavlja rizik po zdravlje.
Zastupljenost masnog tkiva kod žena kreće se između 20 i 25%, a kod muškaraca između 15 i 20%. Predstavlja jedno od najvećih spremišta za pohranu energije i to posredstvom triglicerida, estera glicerola i masnih kiselina. Smješteno je dublje u trbušnoj šupljini gdje oblaže unutarnje organe te, osim fizičke, pruža i toplinsku zaštitu.
Masno tkivo je i jedan od značajnijih endokrinih organa jer sintezom hormona, citokina i adipokina utječe ne samo na funkciju masnog tkiva, već i na metabolizam masti, čime ostvaruje utjecaj na okolna i udaljena tkiva i organe.
Kako obolijevamo od viška masnog tkiva?
Prekomjerno nakupljanje visceralnog masnog tkiva povezano je sa suvremenim načinom života kojeg dominantno obilježava nedostatno kretanje te konzumacija loše i neuravnotežene prehrane.
Adipociti, lučenjem niza svojih produkata, utječu na brojne fiziološke procese, ali i pojavu niza bolesti. Prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva dolazi do postupne disfunkcije adipocita, prije svega mehanizmom uvećanja (hipertrofije) i umnožavanja (hiperplazije) adipocita, što je u izravnoj vezi s pojavom kronične upale niskog intenziteta.
S obzirom na njihovu endokrinu funkciju, adipociti su podložni utjecaju nekolicine hormona, poput hormona rasta, glukokortikoida, prolaktina, hormona štitnjače i inzulina, a sami sintetiziraju hormone poput leptina, adiponektina i rezistina.
Nadalje, prekomjerno nakupljanje masnog tkiva dovodi do pojačanog oslobađanja slobodnih masnih kiselina čime se potiče stvaranje lipida i glukoneogeneza, što je jedan od značajnijih patofizioloških koraka u razvoju dislipidemije, ateroskleroze uz razvoj poremećaja metabolizma ugljikohidrata, poput inzulinske rezistencije.
Najčešće bolesti
Pa koje su to najčešće bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem visceralnog masnog tkiva?
Ostatak članka pročitajte na Adiva - savjetom do zdravlja.
Autor: Božidar Perić, dr.med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije