Sve što trebate znati o miomima

Miomi

Miomi su dobroćudni tumori mišićnog sloja maternice koji vrlo rijetko (u manje od 1% slučaja) mogu prijeći u maligni oblik. Oni su najčešći tumori područja zdjelice. Mogu biti pojedinačni ili višestruki, a veličina može varirati od vrlo malih do tumora koji ispunjavaju gotovo cijelu maternicu. Čak 70% žena razvije miom do 50% godine života, a najčešće se javljaju između 30. i 50. godine. Ženski spolni hormon, estrogen, pogoduje nastanku mioma. Upravo zbog ove činjenice oni se smanjuju ili nestaju nakon menopauze (kada je koncentracija estrogena niska), a povećavaju tijekom trudnoće (kada je razina estrogena izrazito visoka).

Rizik za nastanak mioma povećavaju:

• prisutnost mioma u ostalih članica obitelji
• prekomjerna tjelesna težina
• povišeni krvni tlak
• afroameričko porijeklo
• rana prva menstruacija 
• nedostatak vitamina D
• prekomjerno konzumiranje alkohola
• prehrana koja obiluje crvenim mesom
• manjak tjelesne aktivnosti
• stres

Čimbenici koji smanjuju rizik za nastanak mioma su:

• upotreba hormonske kontracepcije
• višestruke iznošene trudnoće
• pušenje (koje ne preporučujemo zbog ostalih nepogodnih utjecaja na zdravlje)

Simptomi mioma

Miomi uzrokuju simptome tek kod jedne trećine žena, a ukoliko oni postoje, ovise o smještaju mioma. Najčešći simptomi su:

• obilna i nepravilna menstrualna krvarenja
• pojava krvarenja između menstruacija
• bolovi tijekom spolnog odnosa
• bol i osjećaj napetosti u zdjelici, leđima i donjem dijelu trbuha.

Jaka naglo nastala bol može nastati ako unutar mioma dođe do krvarenja ili odumiranja tkiva (nekroze). Miom koji pritišće na mokraćni mjehur može dovesti do učestale potrebe za mokrenjem, a ukoliko pritišće debelo crijevo može izazvati zatvor.

Miome prema smještaju dijelimo na intramuralne, submukozne i subserozne.

Intramuralni miom je najčešća vrsta mioma, a nalazi se unutar mišićnog sloja maternice (miometrija) i izgledaju poput čvora s kapsulom.

Submukozni miom smješten je ispod sluznice maternice i raste u šupljinu maternice, a česti simptom su obilna i nepravilna krvarenja.

Subserozni miomi smješteni su ispod vanjske ovojnice maternice i rastu prema trbušnoj šupljini.

Dijagnostika mioma

Palpacijom (pipanjem) tijekom ginekološkog pregleda ginekolog može otkriti da je maternica nepravilna i povećana i posumnjati na miom. Konačna dijagnoza postavlja se ginekološkim ultrazvukom, a ponekad je potrebno učiniti histeroskopiju i sonohisterografiju (pretraga kojom se maternica pregledava ultrazvukom nakon što je u nju ubrizgana fiziološka otopina). Ukoliko je dijagnoza i dalje nejasna potrebno je učiniti magnetsku rezonancu.

Liječenje mioma

Odluka o liječenju mioma donosi se individualno za svaku pacijenticu te ovisi o broju, vrsti, veličini i smještaju mioma te simptomima koje uzrokuju. Male miome nije potrebno liječiti, već samo redovito pratiti na kontrolnim ginekološkim pregledima. Miomi koji uzrokuju simptome, pogotovo krvarenja, mogu se liječiti hormonskom terapijom u obliku tableta ili spirale.

Ukoliko hormonska terapija ne djeluje te kod velikih brzorastućih mioma ili onih koji uzrokuju jaku bol te mokraćne ili probavne smetnje pristupa se kirurškom odstranjenju.

Kirurške metode liječenja mioma su:

• Histerektomija - potpuno uklanjanje maternice, koje se izvodi kod žena koje ne žele sačuvati plodnost.
• Miomektomija - kirurško uklanjanje mioma uz očuvanje maternice, danas najčešća kirurška metoda, osobito pogodna za žene koje planiraju trudnoću u budućnosti.
• Mioliza - uništavanje mioma pomoću topline, lasera ili hladnoće. 

Kako miomi utječu na plodnost i trudnoću?

Miomi su uzrok neplodnosti u oko 5% žena. Najčešći uzrok neplodnosti su submukozni miomi koji rastu prema šupljini maternice i otežavaju začeće. Miomi utječu na plodnost smanjivanje prohodnosti jajovoda, promjenom oblika maternice i debljine njezinih slojeva, stvaranjem kronične upale u maternici te poremećajem protoka krvi kroz maternicu. Najbolju prognozu za začeće imaju subserozni miomi koji ne utječu na plodnost. Miomi mogu uzrokovati i komplikacije u trudnoći poput: spontanog pobačaja, prijevremenog poroda, abnormalnog položaja ploda u maternici, abrupciju (prijevremeno odljuštenje) posteljice, pojačano krvarenje nakon poroda u 10-40% žena.

Miomi i životne navike

Sljedeći savjeti pomoći će u regulaciji hormona te doprinijeti prevenciji i smanjenju rasta mioma.

1. Obratite pažnju na pravilnu prehranu.
2. Izbjegavajte stres.
3. Redovito vježbajte.
4. Nemojte preskakati preventivne ginekološke preglede.
5. Izbjegavajte unos kemijskih spojeva (tzv. kemijskih disruptora) preko kozmetičkih proizvoda. Ovi spojevi povisuju razinu estrogena u krvi što pogoduje nastanku mioma.

Zaključno, miomi su česti, benigni tumori koji se javljaju u velikog broja žena, rijetko izazivaju simptome, za njih postoji adekvatna dijagnostika i liječenje, a sprječavanju njihovog nastavka može pridonijeti promjena životnih navika.

Tim stručnjaka Poliklinike Mazalin