Što bismo sve trebali kontrolirati nakon 60. godine života?

Ulazak u sedmo desetljeće života iziskuje od vas da počnete nešto više vremena posvećivati svom zdravlju u smislu provjere zdravstvenog stanja. Naime, nakon šezdesete godine dolazi do niza promjena u organizmu koje su dijelom uvjetovane genetikom, a velikim dijelom i našim načinom života ranijih godina.

Prije svega, potrebno je i dalje voditi računa o zdravoj prehrani, o dovoljno kretanja i tjelesnoj aktivnosti (sada postoji sve više europskih projekata koji su okrenuti tjelesnoj aktivnosti osoba starijih od šezdeset godina), potrebno je biti oprezan s nekim ne baš zdravim navikama, pa tako pripaziti na unos alkohola i slično. No, zdrav način života nije dovoljan te je potrebno provjeravati svoje zdravlje. Zbog nekih mogućih zdravstvenih problema bit ćete pozvani na preventivne preglede, a zbog većine ćete se morati obratiti svom liječniku.

Uključite se u preventivne programe

U Hrvatskoj još, nažalost, nema smjernica o tome što, kada i koliko često provjeravati vezano uz zdravlje osoba starijih od 60 godina. Ali, na sreću, imamo nekoliko nacionalnih programa za rano otkrivanje karcinoma; raka dojke i grlića maternice za žene te karcinoma debelog crijeva i pluća za sve.

Bilo bi jako dobro kad biste se odazvali na ovakve programe – dokazano je (i to ne samo u Hrvatskoj) da takvi pregledi doista spašavaju živote jer rano otkrivaju bolest.

Cijepite se

Pored ovih programa, svim starijima od šezdeset godina se preporučuje cijepljenje protiv tetanusa jer tako smanjujete mogućnost infekcije tetanusom u slučaju ozljede. Također se preporučuje i cijepljenje protiv gripe koje je besplatno za osobe starije od 65 godina. Tu je i cijepljenje protiv pneumokoka čime smanjujete mogućnost nastanka upale pluća, što posebno vrijedi za osobe koje borave u većem kolektivu.

Provjeravajte krvni tlak

Ono što sami možete redovito provjeravati jest krvni tlak, je li vam visok ili ne. Moderni tlakomjeri omogućuju laicima da jednostavno mjere tlak kod kuće, pa i da otkriju aritmije (primjerice, fibrilaciju atrija). Ako izmjerite povišene vrijednosti tlaka, sistoličkog 135 i više te dijastoličkog 85 i više, javite se svom liječniku koji će vam ponovno izmjeriti tlak, koji u ordinaciji ne smije biti viši od 140/90 mmHg. Nakon toga će poduzeti određene dijagnostičke postupke i uvesti odgovarajuću terapiju.

I na aritmije treba paziti

Otkrijete li na tlakomjeru aritmiju, također se svakako javite liječniku jer je potrebno potvrditi ili ukloniti sumnju. Sigurno će se snimiti EKG iako se ponekad ne može samo temeljem jedne snimke ustanoviti postoji li aritmija.

Osobe koje imaju fibrilaciju atrija su u velikom riziku od nastanka moždanog udara i plućne embolije te je stoga potrebno preventivno uzimanje antikoagulantne terapije o čemu odlučuje liječnik. 

Otkrijte osteoporozu na vrijeme

Za sve starije osobe se preporučuje izračunavanje rizika obolijevanja od osteoporoze (za što postoje posebne tablice), a kod osoba s povišenim rizikom provodi se svake godine denzitometrija. Osteoporoza je dugotrajna (kronična) bolest koja čini vaše kosti manje gustima i krhkijima. Imate li osteoporozu, veća je vjerojatnost da će doći do prijeloma kosti čak i pri manjoj ozljedi ili padu. Osteoporoza se može liječiti lijekovima za jačanje kostiju te promjenama načina života kao što su vježbanje i prestanak pušenja.

Provjerite vid i sluh

Druge dvije pretrage koje su povezane sa sprečavanjem nastanka ozljeda su redovite provjere vida i sluha. Tako se u Australiji, koja ima izuzetno dobro organizirano zdravstvo, preporučuje provjera sluha kod osoba starijih od 65 godina svake godine, a provjera vida svake dvije godine.

Koliko često kontrolirati šećer i masnoće?

Ostatak članka pročitajte na Adiva.hr.

Autorica: Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine