Spriječite opasne promjene na krvnim žilama

Nakon odrastanja osobe, s vremenom se i u srcu i u krvnim žilama počinju događati promjene. Nekoliko je rizičnih čimbenika koji su odgovorni za to. To su: povećane masnoće u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, pretilost, sjedilački način života, stresan život.

Štetno djelovanje kolesterola i povišenog tlaka

Vodeću ulogu u tome ima povećana razina kolesterola u krvi, a posebno njegova frakcija male gustoće (LDL – prema engleskom Low Density Lipoproteins). Njihovo taloženje u stijenci krvne žile izaziva upalnu reakciju. U toj upalnoj reakciji sudjeluju stanice stijenke krvne žile, osobito stanice unutrašnjeg sloja krvne žile (endotelne stanice), leukociti (osobito limfociti i monociti) te trombociti, krvne pločice koje inače imaju važnu ulogu u zgrušavanju krvi.

Kako je riječ o upali, moglo bi se u prvi mah pomisliti i na antibiotsko liječenje tog procesa, no nije riječ o bakterijskoj upali i primjena antibiotika tu nije učinkovita. Promjene arterije započinju iznutra. Visoka razina kolesterola, a osobito njegova LDL frakcija, toksično djeluje na endotelne stanice, oštećuje ih. 

Povišen krvni tlak ih dodatno oštećuje svojim udarima i vrtlozima. To je osobito izraženo na početku koronarnih arterija (desna i lijeva koronarna arterija iz aorte, najveće arterije u tijelu, dovode arterijski krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima do srčanog mišića). Isti vrtlozi krvi se događaju i na račvištima karotidnih arterija koje arterijsku krv dovode iz aorte u glavu (u mozak, kao i u strukture izvan lubanje), te u bubrežnim arterijama koje dovode krv iz trbušnog dijela aorte u bubrege.

Stvaranje aterosklerotskog plaka

Povišenu razinu kolesterola imaju osobe koje ga dosta unose hranom, sjedilačkim načinom života (uz skromnu fizičku aktivnost) ga ne potroše, uz to su često i pretile. Manji je broj onih koji imaju takozvanu familijarnu (nasljednu) hiperkolesterolemiju. I stresan način života s visokom razinom adrenalina u krvi, dovodi do dugotrajnog spazma (grča) arterija, što im također oštećuje endotel. 

Oštećenje stanica unutrašnjeg sloja arterije dovodi do jačeg nakupljanja kolesterola u stijenci arterije. To je aterosklerotski plak koji je u početku u sredini tekući, pokriven takozvanom kapom od vezivnog tkiva i malo stanica. Aterosklerotski plak se izbočuje u lumen krvne žile i sužava je, te smanjuje protok krvi. Ošteti li se kapa ateroma, primjerice visokim krvnim tlakom, iz sredine ateroma iscuri tekući ili želatinozni sadržaj koji djeluje na trombocite tako da se ubrzo stvori ugrušak koji potpuno začepi krvnu žilu i prekine protok krvi kroz nju.

Kako dolazi do kalcifikacije?

Pojavom aterosklerotskog plaka, krvna žila gubi svoj elasticitet i više ne može fino amortizirati pulsni val. S vremenom se u aterosklerotski plak odlaže kalcij i dolazi do prave kalcifikacije krvne žile.

Ona često bude tako kalcificirana da se teško prođe „uvodnicom“, žicom kojom se prolazi kroz suženje prije njenog proširenja balon kateterom da bi se postavio stent (potporanj). Promjene na koronarnim arterijama (angina pektoris i infarkt srčanog mišića) vodeće su komplikacije ateroskleroze.       

 Ostatak članka pročitajte na sljedećoj poveznici.

Autor: mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Tekst je preuzet s Adiva – savjetom do zdravlja