Koji su pregledi ženama potrebni nakon ljeta?

Preventivni i redoviti zdravstveni pregledi potrebni su kako bismo očuvali zdravlje jer na zdravlje treba misliti i kada smo zdravi, a ne samo kada se pojavi bolest. Dapače, neke bolesti u ranim stadijima ne uzrokuju simptome, zbog čega preventivni pregledi imaju veliku važnost – omogućuju nam da bolest prepoznamo u najranijem stadiju.

Ginekološki pregled najbitniji je pregled za svaku ženu te bi ga trebalo izvoditi jednom godišnje neovisno o spolnoj aktivnosti. Prvi ginekološki pregled u životu preporučuje se napraviti najkasnije do 21. godine života bez obzira na intimne aktivnosti. Ginekološki pregled, osim manualnog, obuhvaća i ultrazvučni pregled kojim liječnik dobiva uvid u zdravlje vašeg reproduktivnog sustava. Ultrazvuk se najčešće izvodi transvaginalno (umetanjem ultrazvučne sonde u rodnicu), ali je moguće i izvođenje abdominalnog ili transrektalnog ultrazvuka, ukoliko se transvaginalni ne može učiniti (primjerice, kod djevica jer nemaju perforirani himen).

Ginekološki pregled obuhvaća i izvođenje PAPA testa. PAPA test je oblik citološke dijagnostike upalnih i zloćudnih bolesti koje zahvaćaju vrat maternice. Pretraga se naziva citološkom jer se tijekom izvođenja pretrage četkicom prikupljaju stanice sluznice cerviksa koje se potom promatraju pod mikroskopom. PAPA test primarno služi za otkrivanje CIN promjena cerviksa koje su uzrokovane rizičnim tipovima HPV virusa. Spomenuti tipovi virusa mogu uzrokovati zloćudnu promjenu stanica koje se mogu prepoznati na PAPA testu.

PAPA test trebaju redovito raditi sve spolno aktivne žene u sklopu redovitog ginekološkog pregleda, uključujući i žene u menopauzi te žene koje su učinile totalnu ili djelomičnu histerektomiju (odstranjenje maternice) zbog ranog prepoznavanja recidiva (povratka) karcinoma vrata maternice.

Osim PAPA testa, poželjno je učiniti i cervikalne briseve na spolno prenosive bolesti. Većina spolno prenosivih bolesti ne uzrokuje simptome te se u tom slučaju jedino mogu prepoznati izvođenjem brisa. U slučaju stupanja u rizični spolni odnos (posebice nezaštićen), izvođenje brisa omogućit će rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje spolno prenosive bolesti, bez komplikacija i posljedica.

Redoviti pregled dojki također je nužan dio sistematskog pregleda žena. Osim redovitih mjesečnih samopregleda, trenutačne preporuke savjetuju izvođenje ultrazvuka dojki jednom godišnje nakon 30. godine. U reproduktivnoj dobi ultrazvuk je bolja pretraga od mamografije pa mamografski pregled dojki treba započeti tek nakon 40. godine života. Do 50. godine savjetuje se izvođenje mamografije svake dvije godine, a nakon toga jednom godišnje. Iako mamografija ne može prepoznati svaki karcinom, važno je reći da se mamografijom karcinom može prepoznati čak dvije godine prije nego što se pojave simptomi bolesti (bolna dojka, iscjedak iz bradavice ili kvržica i zadebljanje dojke). Žene koje imaju srodnice oboljele od karcinoma dojke trebale bi ranije započeti preglede ovisno o individualno procijenjenom riziku.

Zbog boravka na Suncu i sunčanja, nakon ljeta poželjno je učiniti i pregled madeža. Iako ga često zanemarujemo, detaljan pregled madeža prijeko je potreban zbog sve većih UV indeksa tijekom toplijeg dijela godine. Primjereni pregled madeža uključuje pregled svih madeža na koži tijela, ali i vlasišta. Treba pregledati i kožu koja nije izložena Suncu, što se često zanemaruje. Pregled se izvodi u dermatologa s posebnim povećalom koje se naziva dermatoskop.

Kao i samopregled dojki, madeže i promjene na koži trebali bismo također samostalno pratiti, a u slučaju sumnjivih promjena, javiti se liječniku i ugovoriti pregled kod stručnjaka.

Vađenje krvi i mjerenje krvnog tlaka također su poželjne pretrage koje treba izvoditi radi stjecanja uvida u vlastito zdravlje. Vađenjem krvi možemo prepoznati mnoge zdravstvene probleme poput anemije, povišenog šećera ili hiperkolesterolemije (povišenih masnoća). Osim toga, iz uzorka krvi može se odrediti i razina hormona poput hormona štitnjače. Ukoliko razine hormona pokazuju odstupanja, poželjno je pretragu upotpuniti liječničkim pregledom štitnjače (palpacija, odnosno ispipavanje štitnjače) i ultrazvukom štitnjače.

U žena u menopauzi dodatno se savjetuje i izvođenje denzitometrije, posebice u slučaju kada postoji potvrđena osteoporoza. Denzitometrija je jednostavna i bezbolna pretraga kojom se određuje gustoća kostiju. Smanjena gustoća kostiju u osteoporozi predstavlja rizični čimbenik za prijelome, koji u starijoj životnoj dobi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni problem jer zahtijevaju dugotrajnu rehabilitaciju.

Uz preglede, ne treba niti zaboraviti važnost usvajanja zdravih životnih navika jer je to jedan od najboljih načina za prevenciju bolesti. Vrijeme godišnjeg idealna je prilika da započnete s uvođenjem malih, ali značajnih promjena kojima ćete unaprijediti kvalitetu svog zdravlja!