Posljednjih desetljeća postignut je veliki napredak na području laboratorijskog, epidemiološkog i kliničkog znanja, no unatoč tome učestalost pojave karcinoma dojke je i dalje u porastu. Na svjetskoj razini, karcinom dojke pogađa svaku dvadesetu ženu, a u zemljama s visokim dohotkom obolijeva čak svaka osma žena. Procjenjuje se kako je gotovo 70% svih malignih tumora uzrokovano okolišnim čimbenicima, a kod karcinoma dojke, okolišni čimbenici uzrokuju čak 90-95% tumora.
Prevencija karcinoma igra ključnu ulogu u borbi protiv ove opake bolesti. Primarna prevencija podrazumijeva promjenu načina života što uključuje izbjegavanje alkohola i prehrane bogate mastima te redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne mase. Sekundarna prevencija odnosi se na dijagnostičko testiranje poput samopregleda dojki, mamografije i ultrazvuka što pomaže detektirati tumor u ranoj fazi ili lezije koje se potencijalno mogu razviti u tumor.
Prehrana za prevenciju karcinoma dojke
Općenito govoreći, prehrana koja je u službi prevencije karcinoma dojke jest ona koja pomaže održati normalnu tjelesnu masu, bogata je voćem, povrćem, žitaricama i mahunarkama, a sadrži malu količinu crvenog mesa i soli i ne sadrži procesirano meso poput kobasica i salama. Na popisu hrane s negativnim utjecajem su i zaslađeni sokovi i alkohol, ali i određeni spojevi u hrani koji mogu uzrokovati epigenetske promjene na genima odnosno „kvar“ na genima zaduženim za supresiju tumora. U prvom redu radi se o hidrogeniranim biljnim uljima koja se dodaju prilikom proizvodnje hrane, a uzrokuju poremećaj metabolizma, povećavaju razinu lipida u krvi, potiču upalu u organizmu, uzrokuju poremećaj rada krvnih žila, povećavaju abdominalnu pretilost, tjelesnu masu i uzrokuju inzulinsku rezistenciju. Osim masti, prekomjeran unos hrane visokog glikemijskog indeksa također povećava rizik od razvoja karcinoma dojke.
Vrlo važan i blagotvoran nutrijent u prehrani su prehrambena vlakna, koja djeluju povoljno na način da u debelom crijevu stimuliraju anaerobnu bakterijsku fermentaciju. Drugim riječima, bakterije u crijevima konzumiraju vlakna i proizvode kratko lančane masne kiseline. Jedna od tih kratkolančanih masnih kiselina, butirat, pokazala se korisnom u poticanju stanične smrti i smanjenju množenja tumorskih stanica. Također, hrana koja obiluje vlaknima izvor je fitoestrogena, tvarima iz biljaka koje djeluju kao hormon estrogen u ljudskom tijelu. Fitoestrogeni mijenjaju aktivnost receptora za hormon estrogen i ulaze u interakciju s njima te na taj način smanjuju rizik od razvoja tumora koji ovise o endokrinom sustavu, posebice karcinoma dojke.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr.
Komentari
Povezani članci
Kako napraviti samopregled dojke?
Što jesti nakon operacije karcinoma debelog crijeva?
Što je neutropenijska prehrana?
Ima li osnove primjena dodataka prehrani nakon onkološkog liječenja?
Orašasti plodovi i rizik od ponovne pojave karcinoma dojke
Listopad je mjesec borbe protiv karcinoma dojke
Činjenice o vitaminu D i malignim bolestima
Izuzetno je važno cijepiti se protiv COVID-19 ako ste onkološki bolesnik
Važnost tjelesne aktivnosti nakon onkološkog liječenja
Učenici ukazuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke koje spašava život
Kada i kako se primjenjuje enteralna prehrana?
Kako prilagoditi prehranu kod karcinoma jetre?
Enteralna prehrana za onkološke bolesnike
Razbijanje mitova: alkalna dijeta kod onkoloških pacijenata
Do 75% onkoloških bolesnika bori se s nesanicom - kako si pomoći?
