Posljednjih desetljeća postignut je veliki napredak na području laboratorijskog, epidemiološkog i kliničkog znanja, no unatoč tome učestalost pojave karcinoma dojke je i dalje u porastu. Na svjetskoj razini, karcinom dojke pogađa svaku dvadesetu ženu, a u zemljama s visokim dohotkom obolijeva čak svaka osma žena. Procjenjuje se kako je gotovo 70% svih malignih tumora uzrokovano okolišnim čimbenicima, a kod karcinoma dojke, okolišni čimbenici uzrokuju čak 90-95% tumora.
Prevencija karcinoma igra ključnu ulogu u borbi protiv ove opake bolesti. Primarna prevencija podrazumijeva promjenu načina života što uključuje izbjegavanje alkohola i prehrane bogate mastima te redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne mase. Sekundarna prevencija odnosi se na dijagnostičko testiranje poput samopregleda dojki, mamografije i ultrazvuka što pomaže detektirati tumor u ranoj fazi ili lezije koje se potencijalno mogu razviti u tumor.
Prehrana za prevenciju karcinoma dojke
Općenito govoreći, prehrana koja je u službi prevencije karcinoma dojke jest ona koja pomaže održati normalnu tjelesnu masu, bogata je voćem, povrćem, žitaricama i mahunarkama, a sadrži malu količinu crvenog mesa i soli i ne sadrži procesirano meso poput kobasica i salama. Na popisu hrane s negativnim utjecajem su i zaslađeni sokovi i alkohol, ali i određeni spojevi u hrani koji mogu uzrokovati epigenetske promjene na genima odnosno „kvar“ na genima zaduženim za supresiju tumora. U prvom redu radi se o hidrogeniranim biljnim uljima koja se dodaju prilikom proizvodnje hrane, a uzrokuju poremećaj metabolizma, povećavaju razinu lipida u krvi, potiču upalu u organizmu, uzrokuju poremećaj rada krvnih žila, povećavaju abdominalnu pretilost, tjelesnu masu i uzrokuju inzulinsku rezistenciju. Osim masti, prekomjeran unos hrane visokog glikemijskog indeksa također povećava rizik od razvoja karcinoma dojke.
Vrlo važan i blagotvoran nutrijent u prehrani su prehrambena vlakna, koja djeluju povoljno na način da u debelom crijevu stimuliraju anaerobnu bakterijsku fermentaciju. Drugim riječima, bakterije u crijevima konzumiraju vlakna i proizvode kratko lančane masne kiseline. Jedna od tih kratkolančanih masnih kiselina, butirat, pokazala se korisnom u poticanju stanične smrti i smanjenju množenja tumorskih stanica. Također, hrana koja obiluje vlaknima izvor je fitoestrogena, tvarima iz biljaka koje djeluju kao hormon estrogen u ljudskom tijelu. Fitoestrogeni mijenjaju aktivnost receptora za hormon estrogen i ulaze u interakciju s njima te na taj način smanjuju rizik od razvoja tumora koji ovise o endokrinom sustavu, posebice karcinoma dojke.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr.