Kako mogu prepoznati kasni li moje dijete u rastu i razvoju?

Rast i razvoj obilježja su isključivo dječje dobi i jedan od najvažnijih pokazatelja po kojem procjenjujemo zdravlje djeteta.

Rast, u užem smislu, znači povećanje veličine i mase, odnosno dimenzija tkiva, organa i tijela. Primjer za to je ukupni fizički rast u visinu, prirast tjelesne mase, rast glave, spolnih organa…

Razvoj obuhvaća, prije svega, složene kvalitativne promjene – sazrijevanje strukture i funkcije organa te pojedinih organskih sustava, njihove prilagodbe i uloge, daljnje intelektualne, emotivne i socijalne promjene. Dobar primjer za to je razvoj govora. Za njega mora biti zadovoljen niz preduvjeta – kognitivna sposobnost, dobra percepcija i sluh, motoričke sposobnosti većeg broja mišića.

Rast i razvoj djeteta pod utjecajem su više čimbenika (unutrašnjih i vanjskih) koji međusobno djeluju. Osnovni unutrašnji čimbenici su nasljeđe, pripadnost rasi i spolu. Najvažniji vanjski su: intrauterini čimbenici, socioekonomski, psihološki čimbenici, prehrana, kronične bolesti i drugi. S obzirom na velik broj utjecaja, ne čudi što postoje velike fiziološke varijacije rasta i razvoja i među zdravim vršnjacima.

Pokazatelji rasta

Najčešći parametri po kojima pratimo rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG). U nekim situacijama procjenjujemo i potkožno masno tkivo, indeks tjelesne mase (ITM).

Najčešće za praćenje koristimo centilne krivulje rasta. Kod sumnje na pothranjenost ili preuhranjenost računa se i indeks tjelesne mase koji predstavlja omjer tjelesne mase i površine tijela u m².

ITM je odličan pokazatelj količine masnog tkiva u organizmu, odnosno kaže nam ima li ga premalo ili previše.

Dakle, kada pratimo dijete, u krivuljama rasta označavamo mjeru koju procjenjujemo i gledamo je li to u okviru normalnih varijacija (5. do 95. centila) i je li dinamika rasta kroz vrijeme dobra.

Praćenje razvoja

Što se razvoja tiče, prate se:

• tjelesni,
• psihički (kognitivni i emocionalni) te
• socijalni razvoj.

Procjenjuje se kako dijete u određenoj dobi ostvaruje ono što je za tu dob očekivano i kako se prilagođava okolini, poštujući fiziološka odstupanja.

Tjelesno gledamo kako ide sazrijevanje grubih i finih motoričkih funkcija, kakav je razvoj zubi, a kasnije spolni razvoj.

Kognitivno pratimo kako dijete intelektualno napreduje. Tj. kakvo je razumijevanje u ranoj dobi, sposobnost učenja, usvajanja i primjene naučenog. Potrebno je pratiti i emocionalno reagiranje djeteta s obzirom na određene situacije, kako se razvija kontrola vlastitih emocija i razumijevanje tuđih.

Socijalni razvoj podrazumijeva komunikaciju s okolinom, uključujući zainteresiranost za igru i sudjelovanje u njoj. Također i komunikaciju s ljudima, razvoj govora, sposobnost prilagođavanja okolnostima, kakva je pažnja i koncentracija.

Važnost sistematskih pregleda

Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Tada se dijete pregleda po svim organskim sustavima. Učine se sva mjerenja, sagledaju razvojni elementi, a ponekad izrade i osnovni laboratorijski nalazi (zbog procjene ima li anemije ili nekih drugih deficita vitamina ili minerala).

Sistematski pregledi su učestaliji u onim razdobljima koja su karakterizirana intenzivnijim rastom i razvojem (dojenaštvo i pubertet). Ponekad rast i tjelesni razvoj ne idu sukladno. Ako se odstupanje čini veće, određuje se koštana dob (razvoj kostiju je dobar pokazatelj stupnja zrelosti) te uspoređuje s kronološkom. Koštanu dob u praksi najčešće određujemo uspoređujući rentgensku snimku lijevog zapešća djeteta sa standardnim snimkama za tu dob. Potom gledamo je li razvoj sukladan stvarnoj dobi, ili ubrzan ili usporen.

Ostatak teksta pročitajte na sljedećem linku.

Autor: prim. Alemka Jakli Kekez, dr. med.

Tekst je preuzet s Adiva – savjetom do zdravlja