Različite genetske studije pokazale su da pretilost nosi odlike nasljednosti te je identificirano više gena čiji se defekti povezuju s pretilošću i debljanjem
Pretilost je kronična metabolička bolest koju definira povećanje zaliha masnog tkiva te je, s obzirom na svoju učestalost, postala jedan od ključnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnih bolesti. Danas se smatra da svaka treća osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretila.
Najčešći parametar koji povezujemo s debljinom je indeks tjelesne mase ili skraćeno ITM (engl. BMI, odnosno body mass index). Stopa pretilosti je u porastu neovisno o dobi, spolu, rasnoj ili etničkoj pripadnosti, neovisno i o socioekonomskom statusu.
Osim za kardiovaskularne bolesti, neovisni je rizični čimbenik za najčešće kronične bolesti današnjice poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti tipa 2, koronarne bolesti srca, povezana je s nizom bolesti sustava za kretanje, a povezuje ju se s nizom duševnih bolesti.
Uzroci pretilosti
Tradicionalno pretilost gledamo kao nesrazmjer unosa pohranjene i potrošene energije. Prekomjerni unos i nedovoljna potrošnja stoga dovode do pohrane viška energije u masnom tkivu i do posljedične pretilosti.
Multifaktorijalnost uzročnosti pretilosti odnosi se na genetske, društvene, kulturne i druge čimbenike.
Otkriveni geni povezani s debljanjem
Različite genetske studije pokazale su da pretilost nosi odlike nasljednosti te je identificirano više gena čiji se defekti povezuju s pretilošću i debljanjem. Ne manje važni uzroci pretilosti obuhvaćaju smanjenu tjelesnu aktivnost, nesanicu, niz endokrinoloških bolesti, uzimanje određenih lijekova te, u svakom slučaju, prekomjerni unos ugljikohidrata.
Genetski poremećaji koji su povezani s pretilošću uključuju:
- Prader Willyjev sindrom,
- MC4R sindrom,
- fragilni X sindrom,
- Bardet-Biedlov sindrom,
- Alstromov sindrom,
- kongenitalni nedostatak leptina i niz drugih.
Prema brojnim istraživanjima, gensko nasljeđe utječe na tjelesnu težinu i, prema spoznajama hrvatskih znanstvenika, postoje poveznice između gena i utjecaja okoline. Identificiran je niz gena povezanih s tjelesnom težinom, indeksom tjelesne mase, udjelom masnog tkiva u organizmu te motoričkim i funkcionalnim sposobnostima.
Dio identificiranih gena regulira potrošnju energije, osjećaj gladi, metabolizam masti i ugljikohidrata, nastanak masnih stanica, stvaranje topline i diferencijacije stanica.
FTO gen te njegov protein kojeg kodira utječe na hormon koji stimulira osjećaj gladi – grelin. Nalazi se u metabolički aktivnim tkivima poput srca, bubrega, masnog tkiva, hipotalamusa i svojim djelovanjem regulira naš apetit.
Osim njega, identificirano je 253 različitih dijelova DNA molekule koji se povezuju s pretilošću, no osim utjecaja samih gena i njihove ekspresije, nasljednu komponentu može se tumačiti i u „nasljeđivanju” prehrambenih navika i načina života od svojih roditelja i okoline u kojoj živimo.
Epigenetika u razvoju debljine
Ostatak članka pročitajte na Adiva.hr
Autor: Božidar Perić, dr.med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije