Mr.sc. Andrijana Kovačić, dr.dent.med., specijalistica ortodoncije koja brine o savršenom osmijehu brojnih pacijenata otkriva koji su najčešći problemi koji nastaju kao nuspojava ortodontskog liječenja. Isto tako, savjetuje kako riješiti nastale neugodne probleme u usnoj šupljini, poput afti, koje značajno utječu kvalitetu svakodnevnog života.
1. S obzirom na Vaše iskustvo u stomatološkoj ordinaciji, s čime se najčešće susrećete u praksi? Koliko Hrvati brinu o svom oralnom zdravlju?
Da Hrvati ne brinu o oralnom zdravlju najbolje potvrđuje vrlo nepovoljan KEP indeks kod hrvatskih 12-godišnjaka koji prema podatcima CEZIH-a (Centralnoga zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske) iznosi 4,1.
KEP indeks je pokazatelj broja karijesa, izvađenih i popravljenih zubi, a Hrvatska je po KEP indeksu na samom dnu među europskim državama.
Zašto je to tako? Žalosti me činjenica da je u našoj javnosti još uvijek uvriježeno pogrešno mišljenje kako mliječne zube ne treba čuvati niti popravljati, jer oni će ionako ispasti te će ih zamijeniti njihovi trajni nasljednici. Istinita je tvrdnja da će mliječne zube zamijeniti trajni zubi, ali je netočno da mliječni zubi ne zaslužuju jednaku brigu i tretman kao i trajni, što znači da ako je na mliječnom zubu prisutan karijes ne smije se ignorirati, nego se treba sanirati kao i karijes trajnog zuba.
Ako se osvrnemo na oralnu higijenu, kod većine hrvatskih pacijenata ona nije na zadovoljavajućoj razini. Još uvijek veliki postotak Hrvata ne pere redovito niti pravilno zube, te ne rabi zubni konac niti interdentalne četkice. Rijetki su i oni koji odlaze na redovite preglede stomatologa. Radeći s pacijentima primijetila sam da se u Hrvatskoj prvi susret djeteta i stomatologa nažalost najčešće dogodi tek kada zub zaboli, a ne oko prve godine djetetova života. Redoviti stomatološki pregledi i provjere oralne higijene, motiviranje i educiranje djece i roditelja su od iznimne važnosti i jedini ispravan put da se ovi nimalo laskavi podaci KEP indeksa promijene na bolje.
2. Kako prevenirati potencijalne probleme koji se mogu javiti u usnoj šupljini i što učiniti kada se problemi jave?
Kao i svaka druga medicinska intervencija, tako i ortodontska terapija uz neosporne brojne koristi donosi određene rizike i komplikacije. Ortodontsko liječenje nije jednokratni postupak već složena medicinska intervencija koja se provodi kroz dugotrajno razdoblje tijekom kojeg se mogu pojaviti određene neželjene nuspojave.
Osjećaj preosjetljivosti, pomičnosti i bolnosti zubi, kao i iritacije sluznice su "normalne" nuspojave. Sve te nuspojave obično prolaze nekoliko dana nakon postavljanja naprave, koliko je pacijentu i potrebno da se navikne na novo „strano tijelo“ u ustima.
Kod nosioca ortodontskih aparata povećan je broj plak-retentivnih područja, uz smanjenu mogućnost samočišćenja. Zaostali plak na površini zuba predstavlja hranilište za bakterije, a konačni produkt njihova metabolizma je kiselina koja je odgovorna za tzv. demineralizaciju cakline, tj. gubitak kalcija i fosfata i pojavu kredasto bijelih mrlja te karijesa. Karijes prilikom nošenja aparata ne nastaje od same naprave nego zbog neadekvatnog održavanja higijene.
Osim karijesa, komplikacije koje tijekom ortodontske terapije nastaju kao posljedica loše oralne higijene su: gingivitis odnosno upala zubnog mesa praćena krvarenjem i boli, hiperplazija koja uključuje bujanje i oticanje zubnog mesa, te demineralizacija cakline odnosno pojavu bijelih pjega na zubima. Kako ne bi došlo do neželjenih komplikacija, ortodont mora uspostaviti dobar odnos s pacijentom, te pronaći pravi način na koji će pacijentima prenijeti važnost pridržavanja svih uputa. Kod nekih pacijenata s vremenom dolazi do opadanja motivacije. Nedostatna suradnja rezultira produženim trajanjem terapije, izostankom rezultata i pojavom neželjenih posljedica. U tom slučaju ortodontska terapija može prouzročiti više štete nego koristi.
3. Fiksni aparatić za zube danas je glavno terapijsko sredstvo u ortodonciji, no manje je poznato kako može uzrokovati različite probleme u usnoj šupljini. Kako njegovati usnu šupljinu za vrijeme nošenja aparatića?
Pravilno održavanje oralne higijene od presudne je važnosti za oralno zdravlje općenito, a s fiksnim ortodontskim aparatom u ustima potreba za pravilnom i redovnom higijenom je višestruko povećana.
Na taj način je moguće izbjeći komplikacije koje nastaju kao posljedica loše higijene, a to su već spomenuta upala te bujanje zubnog mesa i demineralizacija cakline, te pojava karijesa. Četkica za zube i zubna pasta su i dalje osnovno sredstvo za održavanje oralne higijene. Današnje tržište nudi ručne ili električne četkice koje su posebno namijenjene pacijentima s fiksnim aparatom. Za čišćenje međuzubnih prostora preporuka je koristiti zubni konac te interdentalne četkice (međuzubne četkice) koje pomažu u odstranjivanju ostataka hrane s teško dostupnih područja (ispod krilaca bravice, između bravica). Odabir međuzubnih sredstava definiran je veličinom i oblikom interdentalnog (međuzubnog) prostora, pozicijom i smještajem zuba te sposobnošću i motivacijom pacijenta. Temeljito čišćenje međuzubnih prostora kod pacijenata s fiksnim aparatom se može postići i korištenjem oralnog tuša, što predstavlja skuplju opciju, koja nije uvijek svima dostupna. Oralni tuš je aparat koji koristi vodu ili drugu otopinu (npr. vodicu za usta) pod pritiskom i na taj način se „tuširaju“ zubi i zubno meso. Impulsnim prskanjem se odstranjuju mikronske čestice hrane u međuzubnim prostorima te uklanja plak.
Često me pacijenti pitaju da im preporučim najbolju pastu. Što se tiče izbora paste za zube, želim istaknuti da je pasta dobra onoliko koliko je dobra tehnika četkanja – nikakvi dodaci u pasti ne mogu zamijeniti temeljito četkanje. I obratno, najobičnija pasta može uz pravilnu tehniku četkanja dati dobre rezultate. Antiseptičke tekućine tzv. vodice za usta, korisno su dodatno sredstvo za održavanje oralne higijene, ali ne mogu zamijeniti četkanje. Cilj ispiranja vodicama uklanjanje je bakterija koje preostanu nakon četkanja i usporavanje ponovnog stvaranja plaka. Smanjenjem broja bakterija sprečava se i neugodni zadah, iako je to popratan učinak vodica, a ne njihova glavna svrha. Važno je napomenuti da vodice same bez pravilnog četkanja nemaju željeni učinak. Zaključno možemo reći da održavanje oralne higijene kod pacijenata s fiksnim aparatom zahtijeva vrijeme, strpljenje i motivaciju.
4. Zašto je važno održavati higijenu usne šupljine nakon određenih zahvata u usnoj šupljini ili nakon zračenja koje zahvaćaju to područje? Postoje li prirodni pripravci koji su učinkoviti kod takvih problema?
Komplikacije zračenja koje se pojavljuju u usnoj šupljini mogu dodatno ugroziti i zdravlje i kvalitetu života bolesnika i zato ih ne treba zanemariti. Nažalost, stvarnost je drugačija te bolesnici oboljeli od karcinoma često ne dobiju adekvatnu stomatološku skrb dok se ne razviju ozbiljne posljedice. Oralne komplikacije liječenja karcinoma pojavljuju se u različitim oblicima i stupnjevima, ovisno o pojedincu i propisanoj terapiji.
Najčešći problemi nakon zračenja su upala sluznice u ustima, što uzrokuje bol, lokalne ili sistemske infekcije i poteškoće u hranjenju. Krvarenje je također jedna od komplikacija. Ostale su moguće nuspojave poteškoće gutanja i promjene osjeta okusa. Zračenje može oštetiti žlijezde slinovnice što rezultira suhoćom usta. Kronično suha usta povećavaju rizik od nastanka karijesa. Zračenje može oštetiti i mišiće i zglobove čeljusti i vrata što dovodi do ograničenog otvaranja usta. Neke od navedenih komplikacija pojavljuju se samo jedan period za vrijeme liječenja, dok druge, kao na pr. sindrom suhih usta, mogu trajati godinama.
Pacijentima se savjetuje izbjegavanje začinjene i kisele hrane, te premazivanje zubi fluoridnim gelovima koji imaju karijes protektivni učinak. Isušivanje usne šupljine može se spriječiti učestalim ispiranjem usne šupljine koristeći pri tome otopinu soli i sode bikarbone, nezaslađeni čaj, učestalim konzumiranjem vode. Lučenje sline se može potaknuti žvakaćim gumama, bombonima bez šećera, citratima, ili preparatima umjetne sline. Afte ili ranice u ustima preporuča se premazivati preparatima na bazi hijaluronske kiseline i Aloe vere. Dobra oralna higijena tijekom zračenja i kemoterapije u kombinaciji s odgovarajućom prehranom i izbjegavanjem duhana i alkohola može spriječiti oralne komplikacije ili ih svesti na minimum te tako ubrzati oporavak.
5. Što su afte? Postoji li način kako spriječiti njihovu pojavu? Ako je već došlo do njihove pojave, kako ih njegovati i skratiti njihovo trajanje? Postoje li aktivne tvari koji blagotvorno utječu na cijeljenje afti?
Jedno od najčešćih oboljenja oralne sluznice su afte koje se pojavljuju unutar usta i imaju sklonost učestalom ponavljanju. Najčešće se pojavljuju na pomičnim dijelovima sluznice usne šupljine, na jeziku, obraznoj sluznici ili sluznici usana. Afte nisu opasne, ali mogu biti jako bolne i iritantne, pogotovo ako se učestalo ponavljaju. Uzrokuju bol i peckanje te ometaju svakodnevno funkcioniranje osobe (unos hrane, gutanje, govor). Nepredvidiv početak i intenzitet boli čine afte neugodnom, teško podnošljivom bolešću.
Iako pravi uzrok pojavljivanja afti nije poznat, postoje predisponirajući faktori u koje ubrajamo: obiteljsku anamnezu, anemiju, neutropeniju, lokalnu traumu (od napuknutog zuba, četkice ili aparatića za zube), alergijska stanja i osjetljivosti na određene sastojke hrane (gluten iz pšenice i konzervansi), emocionalni stres (studenti tijekom ispita), fizičku iscrpljenost metaboličke poremećaje (gastritis) i hormonalne poremećaje te kronične bolesti koje dovode do imunodeficijencije, tj. slabljenja funkcije imunološkog sustava.
Prvenstveno se nastoji spriječiti bol primjenom površinskih anestetika te ispiranjem različitim tekućinama, nakon čega slijedi smirivanje upale uporabom kortikosteroida, te pospješivanje epitelizacije i podizanje otpornosti organizma. U ublažavanju smetnji djelotvorni su prirodni proizvodi na bazi hijaluronske kiseline, visoke molekularne težine kojom se postiže olakšanje boli i brže zacjeljivanje. Osim svojih antivirusnih i protuupalnih svojstava, Aloe vera sadrži aminokiseline i vitamine B1, B2, B6 i C, koji pomažu kod ozdravljenja i smanjivanja boli. Mogu pomoći i vitamini B-kompleksa te aminokiselina lizin koja ima lokalni protuupalni učinak te povećava nespecifičnu otpornost organizma. Kod liječenja afti, uspješnim se pokazao i propolis koji se najčešće koristi u obliku spreja za usta.
Simptomi afti peckanje i bol koja se pogoršava ako osoba jede vruću ili začinjenu hranu. Korigiranje prehrane kod liječenja afti također može biti od velike koristi. Konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta pokazuje pozitivno djelovanje zbog sadržaja acidofilnih kultura bakterija, a konzumacija zelenog povrća i žitarica zbog visokog udjela vitamina B-kompleksa. Prevenirati afte prilično je težak zadatak, a jedini način da se to donekle uspije jest zdrava prehrana, jak imunitet i, koliko je moguće, izbjegavanje stresnih situacija.
6. U prethodnim odgovorima spomenuli ste prirodne aktivne sastojke poput hijaluronske kiseline i Aloe vere koji mogu imati blagotvorno lokalno djelovanje na brojne probleme u usnoj šupljini. Međutim, imaju li navedeni pripravci i djelovanje na zdravlje cijelog organizma?
Često se kaže kako je usna šupljina ogledalo zdravlja. U ustima se mogu očitovati znakovi loše i nedostatne prehrane, infekcija i sustavnih bolesti. Loše stanje oralnog zdravlja može se odraziti na opće zdravlje i obrnuo. Neke bolesti koje utječu na cijelo tijelo, poput šećerne bolesti, bolesti bubrega, AIDS-a, Sjögrenovog sindroma, kao i određene kožne bolesti mogu imati svoje prve znakove i simptome upravo u ustima. Liječeći oralno zdravlje djelujemo na opće i obrnuto.
Loša oralnu higijena i neodgovarajuća prehrana, konzumiranje duhana, alkohola i stres mogu pridonijeti razvoju bolesti i narušiti oralno, ali i opće zdravlje.
Uzimajući u obzir međuovisnost oralnog zdravlja i zdravlja cijelog organizma, te sve veću učestalost oralnih bolesti poput karijesa, parodontitisa ili bolesti sluznice, nužna je kontinuirana suradnja liječnika dentalne medicine te liječnika obiteljske medicine ali i ostalih specijalista, kako bi se bolesti u ustima i cijelom organizmu istodobno liječile te se na vrijeme spriječile komplikacije i poboljšali ishodi liječenja.
7. Na tragu istraživanja Vaših austrijskih i slovenskih kolega, imate li vi i nekih vlastitih rezultata u ovome području te koja su najvažnija iskustva i spoznaje koje ste uočili u svojoj ordinaciji vezano za primjenu inovativnih pripravaka za oralnu higijenu?
Oštećenja sluznice i zubnog mesa uzrokovana nošenjem aparata (fiksnog ili mobilnog), te gingivitis (upaljene, krvareće i otekle desni) su problemi s kojima se susrećem u svakodnevnom radu.
Često pacijentima za takve probleme preporučam preparate na bazi hijaluronske kiseline koji su se u mojoj praksi pokazali vrlo učinkoviti. Hijaluronska kiselina smanjuje krvarenje desni, pospješuje zacjeljivanje gingivalnoga tkiva, ima antiedemski učinak te djeluje protuupalno. Poboljšava regeneracijske procese u tkivu, pomaže u reepitelizaciji.
I kod tretiranja afti preparati na bazi hijaluronske kiseline su se pokazali učinkoviti, ublažavaju bolove i nelagodu te ubrzavaju proces zacjeljivanja. Takvi preparati su sigurni, jednostavni za primjenu omogućuju prirodno cijeljenje, ne uzrokuju nuspojave i interakcije s drugim proizvodima ili lijekovima te nisu štetni ako se progutaju što mi je osobito bitno kod male djece.
