Ako je kozmetika prirodna, znači li to da je i sigurna?

Treba istaknuti da ni prirodno nije apsolutno sigurno i bez rizika.

Jeste li se ikada zapitali koliko je opasna kozmetika i jesu li doista svi kozmetički proizvodi sigurni za vaše zdravlje? Kozmetički proizvodi su tvari ili smjese koje su namijenjene dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine isključivo u svrhu njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa.

Sigurnost kozmetičkih proizvoda regulirana je jedinstvenim zakonodavstvom za cijelo područje Europske unije (EU), a riječ je o Uredbi br. 1223/2009/EZ o kozmetičkim proizvodima. No jesu li svi kozmetički proizvodi doista sigurni za zdravlje?

Prirodni proizvodi

Današnje tržište obiluje širokom ponudom raznovrsnih komercijalnih kozmetičkih proizvoda iako su glavni trend posljednjih godina postali proizvodi s oznakom „prirodno“, „bio“, „natural“, „organic“ ili „eco“. Pojedine europske institucije definirale su svoje standarde i zaštitile ih certificiranom oznakom pa proizvođače kozmetičkih proizvoda koji žele nositi takve oznake trebaju uskladiti proizvodnju s njihovim zahtjevima i kontrolama.

Koristiti prirodne sastojke u kozmetičkim proizvodima svakako je pohvalno i poticajno, ali istaknuta oznaka „prirodno“ (ili 100% prirodno), nažalost, često nije vjerodostojna s obzirom na sastav proizvoda te se koristi kao marketinški trik da bi se proizvod približio potrošaču. Ne postoji zakonski definiran pojam „prirodno“ kad je riječ o kozmetici te je važno napomenuti da je isticanje takve oznake nedopušteno. Za proizvod čija formulacija sadrži sastojke prirodnog i organskog podrijetla dopušteno je to navesti kao informaciju za potrošača tako da ih se posebno označi ili istakne.

Treba istaknuti da ni prirodno nije apsolutno sigurno i bez rizika. Ako su potrošači alergični na pojedine biljne sastojke koje kozmetički proizvod sadrži, onda je važno birati proizvode koji ih nemaju u svom sastavu. Proizvodi biljnog podrijetla mogu sadržavati i prirodne toksične tvari zastupljene u količinama koje mogu imati i toksični učinak na zdravlje.

S takvim prirodnim proizvodima potreban je poseban oprez, osobito kod djece jer pojedini aktivni sastojci (menthol, eucalyptol i dr.) mogu dovesti do ozbiljnih neurotoksičnih promjena.

Kozmetički proizvodi s medicinskom namjenom

U posljednje vrijeme tržište obiluje proizvodima koji se deklariraju kao „kozmetički“ nudeći rješenja za određena bolesna stanja, kao što su atopijski dermatitis, psorijaza, bolesti kostiju i zglobova, problemi s venama, hemoroidi i druge bolesti. Proizvodi koji imaju medicinsku namjenu ne mogu se kategorizirati kao kozmetika i kriteriji za njihovo ispitivanje prije stavljanja na tržište propisani su dokumentacijom za medicinske proizvode i lijekove.

Ljekoviti učinak takvih proizvoda najčešće se pripisuje posebnoj kombinaciji djelatnih biljnih tvari zastupljenih u proizvodu. S obzirom na to da većina djelatnih tvari biljnog podrijetla nije standardizirana, često je upitna njihova količina prisutna u proizvodu, kao i pozitivni učinak koji se ističe.

Stoga, da bi se učinak liječenja ubrzao ili potpomogla djelotvornost aktivnih biljnih supstancija, neki proizvođači koriste manje količine farmakoloških tvari (kortikosteroida) kako bi opravdali tvrdnje o proizvodu. Farmakološke tvari nalaze se na listi zabranjenih tvari za kozmetičke proizvode i njihova prisutnost u toj vrsti proizvoda nije dopuštena jer može znatno ugroziti zdravlje i sigurnost potrošača.

Važno je istaknuti da se upravo takva vrsta proizvoda često koristi za njegu i liječenje djece koja sve više pate od kožnih poremećaja, a roditelji u želji da izbjegnu primjenu kortikosteroida posežu za „prirodnim“ proizvodima i tako ugrožavaju zdravlje i sigurnost djece.

Ostatak teksta pročitajte na sljedećem linku.

Autor: Dr. sc. Lidija Barušić, dipl. ing., i prof. dr. sc. Jasna Bošnir, dipl. ing., Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Tekst je preuzet s Adiva – savjetom do zdravlja