Nedavno objavljene studije ukazuju da se povećala konzumacija alkohola tijekom pandemije iako su se promijenile navike pijenja alkohola.
COVID-19 bolest je koja nam je posljednjih godinu dana preokrenula život naglavačke. Cijeli svijet je u svojevrsnom zastoju, u Europi su na snazi različita ograničenja, kao i na drugim kontinentima, ovisno o trenutnim situacijama. U mnogim državama ljudi su ograničeni na minimalne društvene kontakte, odlazak na posao je ograničen, izlazak s prijateljima je gotovo nemoguć, putovanja su nemoguća, susreti sa širom obitelji su vrlo komplicirani. Mnogi svoje starije članove obitelji nisu vidjeli mjesecima, mnogi se nisu mogli oprostiti ni od svojih umrlih.
Ograničenja nam mijenjanju društvene navike i znatno više vremena provodimo sami ili u uskom krugu ljudi. Strahovi koje bismo inače prevladali, postaju intenzivniji: strah od bolesti, strah za svoje bližnje, briga za egzistenciju. Pa čak i ako se strah prevlada, kod mnogih se javljaju nezadovoljstvo, nevoljnost, dosada, jad i očaj. Već dulje vrijeme stručnjaci upozoravaju na posljedice COVID-19 na mentalno zdravlje, a jedna od njih je i porast konzumacije alkohola.
Već je objavljeno nekoliko znanstvenih studija koje su ukazale na značajniji porast potrošnje alkohola tijekom pandemije.
Utjecaj pandemije na pijenje alkoholnih pića
Do sada su procjene govorile da svaki dan više od dvije milijarde ljudi širom svijeta pije alkohol, a prosječna dnevna konzumacija je 33 grama čistog alkohola, što je otprilike dvije čaše od 150 ml vina, veliko pivo (750 ml) ili dvije čašice od 40 ml žestokog pića.
Hrvatska je pri vrhu dnevne konzumacije alkohola u Europskoj uniji s više od 12 litara po odrasloj osobi, dok je EU prosjek 10 litara. Prema jednom europskom istraživanju u kojem je sudjelovao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kod nas se od ukupnog volumena popijenih alkoholnih pića popije 56% piva, 34% vina i 10% žestokih alkoholnih pića. Procjenjuje se da više od 300 tisuća Hrvata ima problem s alkoholom, dok ih se vrlo mali broj liječi.
Nedavno objavljene studije ukazuju da se povećala konzumacija alkohola tijekom pandemije iako su se promijenile navike pijenja alkohola. Potrebno je još daljnjeg istraživanja, no zasad se čini da su osobe koje su pile alkohol isključivo tijekom druženja, značajno smanjile konzumaciju ili u potpunosti apstinirale od alkohola.
No, osobe koje su i prije pile alkohol u samoći, povećale su uzimanje alkohola, a dio ljudi koji je prije konzumirao alkohol samo povremeno, tijekom izolacije je počeo piti svakodnevno.
Uglavnom su to bile osobe jače izložene stresu, bilo zbog ugroženosti radnog mjesta ili straha za članove obitelji oboljele od COVID-19.
Konzumacija alkohola ne štiti od COVID-a
Potrošnja alkohola tijelom pandemije povećala se i zbog pogrešnih pretpostavki o pijenju alkohola i zaštiti od zaraze. Takva neutemeljena razmišljanja su u svijetu toliko raširena da su Svjetska zdravstvena organizacija, pa i Regionalni ured za Europu, a time i naš HZJZ izdali upute o činjenicama vezanim uz alkohol i COVID-19. Upute su dostupne na mrežnoj stranici HZJZ-a.
Iako alkoholni dezinficijensi štite od prijenosa virusa kontaktom, unos alkohola u organizam ne štiti od COVID-19. Dapače, alkohol, sa svim svojim štetnim posljedicama za zdravlje, dodatno oslabljuje organizam i čini ga manje otpornim na virus. Osim što oštećuje brojne organske sustave, značajno smanjuje imunosni odgovor.
Ostatak teksta pročitajte na sljedećem linku.
Autor: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.
Tekst je preuzet s Adiva – savjetom do zdravlja
