Mediteranska prehrana Cipra, Hrvatske, Španjolske, Grčke, Italije, Maroka i Portugala uvrštena je 2013. godine na popis svjetske nematerijalne baštine.
Mediteranska prehrana prepoznata je kao zlatni standard pravilne prehrane, a otkriveni su brojni dalekosežni povoljni učinci takve prehrane na zdravlje.
Združeni podaci iz 12 međunarodnih studija objavljeni u časopisu British Medical Journal još su jednom ukazali na blagodati mediteranske prehrane. Pregled studija provedenih na ukupno 1 547 299 ispitanika pokazuje da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9% manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti te 13% nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima obilježja liberalne vegetarijanske prehrane, bogate omega-3 masnim kiselinama, vlaknima, vitaminima B skupine, i raznovrsnim antioksidansima. Istodobno je siromašna zasićenim mastima, međutim, količina ukupnih masnoća na gornjoj je granici ili čak prelazi „magičnih“ 30 %.
Ipak, definicija mediteranske prehrane ovisi o nacionalnosti autora i određenoj mediteranskoj regiji koja se promatra. Primjerice, grčka verzija mediteranske prehrane obilježena je visokim unosom maslinova ulja i svježeg voća i povrća.
Brojne znanstvene studije pokazale su da je za zdravstvene blagodati mediteranske prehrane odgovoran visok unos vlakana, ribe, voća i povrća te maslinova ulja. Utvrđeno je da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca. Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti. Taj se učinak ne pripisuje isključivo bogatstvu antioksidansa nego i brojnim drugim tvarima i navikama koje utječu na sniženje masnoća u krvi i krvnog tlaka, te imaju protuupalo, imunostimulirajuće i antikarcinogeno djelovanje.
Osim što je zdrava, mediteranska prehrana je i ukusna, a u sveukupnom učinku na zdravlje ulogu dokazano ima i dnevni odmor svojstven mediteranskim običajima. Mnoge ozbiljne znanstvene studije ukazale su da životni stil i poznata „siesta“ predstavljaju važnu komponentu koja pridonosi blagotvornim učincima mediteranskog načina života na zdravlje.
Nažalost, novija istraživanja pokazuju kako mediteranska prehrana sve više nestaje s prostora Mediterana i stoga se pokreću brojne edukativne inicijative, koje ponekad paradoksalno stižu iz SAD-a, kako bi se popularizirao ovakav način prehrane.
Mediteranska prehrana ne košta više
Studija provedena u Kanadi objavljena u časopisu Journal of Nutrition pokazuje da prihvaćanje osnovnih principa Mediteranske prehrane ne znači povećanje troškova za prehranu. Povećava se trošak za voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, maslinovo ulje i ribu, dok se istovremeno smanjuju izdaci za crveno meso, rafinirane žitarice, slatkiše i brzu hranu.
Donosimo još neka saznanja na temu blagodati mediteranske prehrane:
Mediteranskom prehranom protiv karcinoma dojke
Mediteranska prehrana održava zdravlje debelog crijeva
Mediteranska prehrana smanjuje rizik od staračke slabosti
Mediteranska prehrana usporava smanjenje mozga
Mediteranska prehrana smanjuje rizik od zastoja srca
Mediteranska prehrana smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti
Mediteranska prehrana može „pomladiti“ mozak
Mediteranska prehrana za zdravu crijevnu mikrofloru
Mediteranska prehrana može znatno smanjiti rizik od bolesti srca
Mediteranska prehrana, erektilna disfunkcija i kardiovaskularno zdravlje
Mediteranska prehrana potencijalno usporava starenje
Mediteranska prehrana i zdravlje bubrega
Mediteranska prehrana i metabolički sindrom
Mediteranska prehrana, kognitivno propadanje i rasna pripadnost
Mediteranska prehrana i pretilost kod djece
Mediteranska prehrana vs. niskomasna dijeta
Mediteranska prehrana najpogodnija za dijabetičare?
,,Zelena“ mediteranska prehrana može usporiti razvoj neurodegenerativnih bolesti
Mediteranska prehrana smanjuje rizik od preeklampsije