Pojam „mediteranska prehrana” obično opisuje prehrambene navike stanovništva koji žive u blizini Sredozemnog mora. Ta je vrsta prehrane uvjetovana ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Predstavlja temeljni identitet ljudi koji žive i djeluju na tom prostoru.
Mediteranska prehrana tradicionalna je na Kreti, ostalim dijelova Grčke, Južnoj Italiji. Na tim se područjima mediteranska prehrana konzumira već tisućama godina. Njezinu službenu definiciju daje Ancel Keys u 1960-ima.
Koje namirnice se preporučuju?
Mediteranska prehrana preporučuje visok unos djevičanskog maslinovog ulja, voća, povrća, drugih namirnica koje su dobar izvor biljnih proteina i vlakana (orašasti plodovi i mahunarke) i nerafiniranih cjelovitih žitarica i ribe.
Mediteranska prehrana je bogata poli- i mononezasićenim masnim kiselinama zbog veće konzumacije maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova.
Također, prehrana promovira umjereno konzumiranje crnog vina te umjeren unos mliječnih proizvoda, jaja i peradi. Crveno meso, rafinirani ugljikohidrati i slatkiši preporučuju se u malim količinama.
Zapadnjački način prehrane
S druge strane, sve popularniji zapadnjački način prehrane karakterizira prerađena i rafinirana hrana, veći sadržaj šećera, soli te masti i proteina iz crvenog mesa.
Upravo se procesirano crveno meso povezuje s povećanim rizikom za bolesti srčano-žilnog sustava.
Pozitivni učinci mediteranskog načina prehrane
Brojna analitička i eksperimentalna istraživanja potvrđuju pozitivne učinke određene hrane ili skupine namirnica, kao što su npr. maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba, voće i povrće, vlakana cjelovitih žitarica na zdravstveni profil ljudi.
Najčešća istražena zdravstvena prednost mediteranske prehrane je smanjenje rizika za nastanak bolesti srčano-žilnog sustava.
Druge pogodnosti uključuju prevenciju dijabetesa tipa 2, metaboličkih bolesti kao što su inzulinska rezistencija i dislipidemija, kao i pojedinih oblika depresije.
Mediteranska prehrana poboljšava krvni tlak i lipidni profil, smanjuje rizik od tromboze, poboljšava endotelnu funkciju te smanjuje koncentraciju homocisteina u plazmi.
Također, mediteranska se prehrana povezuje sa smanjenim rizikom nastanka raznih vrsta karcinoma.
Ostatak teksta pročitajte na sljedećem linku.
Autor: Stručni tim Petica-igrom do zdravlja
Komentari
Povezani članci
Hrane li se djeca Mediterana doista mediteranski?
Mediteranska prehrana je učinkovita kod upalnih bolesti crijeva
Povezanost mediteranske prehrane sa „zdravim starenjem“
