Bakterijska vaginoza nije bolest – pod tim se nazivom podrazumijeva narušenost uredne vaginalne flore, kada broj tzv. „loših” bakterija nadmaši broj tzv. „dobrih” bakterija. Lactobacillus kao „dobra“ bakterija zaslužna je za uredan pH rodnice održavajući ga kiselim (ispod 4.5) te se na taj način osigurava obrana od „loših“ bakterija.
Uz laktobacile, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi i svi zajedno čine tzv. vaginalnu mikrofloru. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) se počinju intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici i infekciju.
Do poremećaja u sastavu vaginalne flore može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena. Više od 50 % žena s bakterijskom vaginozom nema nikakvih simptoma, no kada se pojave uključuju obilan ljepljivi bijeli ili sivkasti iscjedak, svrbež i nadraženost vagine te neugodan miris nalik ribljem ili mirisu plijesni koji je najuočljiviji nakon seksualnog odnosa.
Bakterijska vaginoza zasigurno nije bezazleno stanje budući da se povezuje s neplodnošću, prijevremenim porodom te povećanim rizikom od seksualno prenosivih bolesti poput gonoreje, infekcije klamidijom i HIV-a.
Bakterijska vaginoza liječi se antibioticima koje prepisuje liječnik, no kako ona ne bi postala kronično stanje nužna je i modifikacija prehrane te usvajanje pravilnih prehrambenih navika.
Bakterijska vaginoza i prehrana – postoji li veza?
Studija objavljena 2007. godine u časopisu Journal of Nutrition daje odgovor na ovo pitanje. Znanstvenici su naime doveli u vezu suboptimalnu prehranu i rizik od nepovoljne ravnoteže bakterija u rodnici. Tako je povišeni unos energije povisio rizik od bakterijske vaginoze za 40 %. Nadalje, utvrđena je proporcionalna veza između unosa masti i pojave bakterijske vaginoze. Također, snižene razine vitamina A, C i E te beta-karotena povezane su s bakterijskom vaginozom, ali i infekcijom gljivicom Candida albicans. S druge strane, povećani unos proteina, vitamina E, folne kiseline i kalcija pokazao se korisnim u borbi protiv bakterijske infekcije rodnice, vjerojatno zbog pozitivnog učinka ovih nutrijenata na imunitet. Sve to upućuje na važnost osiguravanja dovoljne količine svih nutrijenata putem raznolike i uravnotežene prehrane.
Prva linija obrane
Sve što narušava pH ili bakterijsku ravnotežu rodnice može vrlo lako dovesti do infekcije. Stoga je prvi korak u borbi protiv bakterijske vaginoze povećani unos fermentiranih mliječnih napitaka koji sadrže laktobacile poput jogurta, kefira i acidofila te općenito probiotika (kiseli kupus). Unos ovih dobrih bakterija pomaže u održavanju prirodne kiselosti rodnice, ali i jača imunološki sustav te djeluje protuupalno – sve to pridonosi prvoj liniji obrane od nepovoljne bakterijske ravnoteže rodnice. Dodatno, unos „dobrih“ bakterija prehranom od velike je koristi i kada je već narušena ravnoteža vaginalne flore pomažući brži oporavak i izlječenje.
Prehrana koju vole „dobre“ bakterije
Raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je put do snažnog imuniteta koji lakše odolijeva razvoju bakterijske vaginoze. No, kako bi se maksimalno smanjila vjerojatnost pojave ili recidiva bakterijske neravnoteže rodnice stručnjaci preporučuju prehranu koja je bogata lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi. Također, vrlo je važno unositi obilje tekućine, prvenstveno vode te izbjegavati hranu koja je tretirana pesticidima i drugim kemikalijama.
Ženama koje opetovano podliježu bakterijskim vaginozama preporuča se unos češnjaka. Češnjak, naime, djeluje kao prirodan antibiotik protiv širokog spektra bakterija, a osim što je učinkovit kada se unosi prehranom, pokazao se korisnim i kada se koristi u obliku vaginalnog supozitorija.
Kako bi borba prehranom protiv bakterijske vaginoze bila potpuna, poželjno je izbjegavati hranu koja potiče rast „loših“ bakterija. Tu prvenstveno valja izdvojiti hranu koja obiluje šećerima budući da se njime „loše“ bakterije hrane. Također, iz prehrane bi trebalo izbaciti kofein, alkohol, namirnice koje sadrže plijesan, procesiranu hranu, junk food kao i općenito hranu koja obiluje zasićenim mastima.
Probioticima i dodacima prehrani protiv bakterijske vaginoze
Probiotici se nameću kao superioran dodatak prehrani u borbi s bakterijskom vaginozom. Primjena probiotika iz roda Lactobacillus u svrhu obnove komensalne vaginalne mikrobiote preporučuje se kao terapija, suportivna terapija i profilaksa bakterijskih urogenitalnih infekcija. Mehanizam njihovog djelovanja kod bakterijske vaginoze temelji se na nekoliko ključnih čimbenika. Bakterije mliječnog vrenja izuzetno su važne za održavanje ženskog zdravlja jer utječu na održavanje pH vagine manjim od 4,5. Također, mehanizmom kompetitivne inhibicije vežu se na ista aktivna mjesta receptora na koje se vežu i patogene bakterije što sprječava njihovo vezanje. Nadalje, poznato je kako se kod vaginalne disbioze javlja povećanje razine proupalnih citokina. Probiotici djeluju i na ove molekule koje moduliraju zbog čega dolazi do smanjenja upale.
Vodikov peroksid jedan je od produkata metabolizma probiotičkih bakterija koji ubija patogene mikroorganizme te djeluje na smanjenje odnosno održavanje poželjne pH vrijednosti. Također, probiotici stvaraju i bakteriocine, jedan od najpoznatijih postbiotika, odnosno produkata metabolizma probiotika. Kemijski gledano, bakteriocini pripadaju skupini peptida koji imaju bakteriostatsko i bakteriocidno djelovanje, odnosno uništavaju nepoželjne prisutne patogene bakterije. Isto tako, probiotici luče i biosurfaktante – spojeve koji ometaju stvaranje biofilma čime ometaju rast uropatogena inhibicijom adhezije mikroorganizama uzduž uroepitelijalnih stanica.
Preporučeni način primjene probiotičkih pripravaka je peroralnim putem, jer je znanstveno dokazana kolonizacija laktobacila uz dodatne imunomodulatorne učinke putem gastrointestinalnog sustava. Također, unos probiotika per os može smanjiti rizik od pojave infekcija urinarnog trakta čiji su najčešći uzročnici Escherichia coli, Staphylococcus saprophyticus, E faecalis, Klebsiella pneumoniae i Proteus mirabilis. Kod urinarnih infekcija naglašava se važnost primjene probiotika kao suportivne terapije uz terapiju antibioticima.
Preporučeni način uzimanja probiotika uz terapiju antibioticima svakako uključuje uzimanje probiotičkog pripravka od samog početka te tijekom cijelog razdoblja uzimanja antibiotske terapije. U posljednje vrijeme, znanstvenici preporučuju uzimanje probiotika i dva tjedna nakon završetka uzimanja terapije antibioticima.
Dodaci prehrani koji pomažu u održavanju uredne vaginalne mikroflore su oni koji sadrže 3 g vitamina C i 30 mg cinka dnevno. Ovi nutrijenti služe kao vrijedna potpora imunološkom sustavu te istovremeno pomažu zakiseljavanju sustava. Također, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition slična svojstva pripisuje vitaminu D. Studija u kojoj je sudjelovalo 469 žena je, naime, utvrdila da žene s niskom razinom vitamina D (manje od 20 nmol/L) imaju 34 % veći rizik od razvoja bakterijske vaginoze u usporedbi sa ženama čija je razina vitamina D veća od 80 nmol/L. Autori studije vjeruju da je za potencijalni protektivni učinak vitamina D zaslužan njegov utjecaj na imunološki sustav pa nije loša ideja u svakodnevnu rutinu uključiti dodatak prehrani koji osigurava adekvatnu dozu vitamina D, osobito u zimskom periodu kada smo slabo izloženi sunčevim zrakama.