Datum objave: 01. 01. 2005.

Bolesti koje su povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane danas su vodeći uzroci smrti u razvijenim zemljama svijeta. Među tim bolestima su kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, hipertonija, pretilost i dijabetes, te maligne bolesti..
Pretilost, primjerice, danas poprima razmjere epidemije. Nutritivni čimbenici povezuju se i s osteoporozom, bolestima probavnog sustava te nekim oblicima artritisa. Dijetoterapijom možemo utjecati na tijek i ishod cijelog niza bolesti, a kod pojedinih metaboličkih bolesti, modifikacije i intervencije u prehrani su jedini način lječenja.

U žarištu istraživanja s područja nutricionizma su su studije koje nastoje rasvijetliti navike i kvalitetu prehrane pojedinca i populacije te epidemiološke studije koje nam mogu dati sliku o utjecaju načina prehrane na zdravstveni status populacije.
Istraživanja koja se provode u Hrvatskoj na tragu su svjetskih istraživanja, a glavnina ih se vrši na Prehrambeno – biotehnološkom i Medicinskom fakultetu te jedan manji dio na Kineziološkom fakultetu. Epidemiološke studije velikim dijelom provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prehrambena situacija u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja, nije baš blistava. Izrazito visoka incidencija pretilosti te stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukazuju na pogrešne prehrambene navike. Unos zasićenih masti je prekomjeran, unos voća i povrća nizak i što je poražavajuće, budući da se možemo svrstati u mediteranske zemlje – nizak je unos ribe i maslinovog ulja.
Prehrana i imunitet

Nekvalitetna prehrana čini nas podložnijima infekcijama, usporava oporavak i potencira simptome koji se javljaju kod disfunkcije imunološkog sustava. Znanstvenici su dokazali kako funkcija imunološkog sustava slabi s godinama, a novija istraživanja pokazala su da je taj fenomen u izravnoj vezi s prehranom te da se može usporiti ili čak zaustaviti uz pomoć uravnotežene prehrane.
Prehrana utječe na razvoj imunološkog sustava već od razvoja fetusa. Proteini, esencijalne masne kiseline, vitamini, minerali i antioksidansi ključni su za održavanje zdravog imunološkog sustava. Deficit visokokvalitetnih prehrambenih proteina smanjuje sposobnost organizma da stvara antitijela, važne komponente obrambenog mehanizma te može uzrokovati «nepovratnu štetu» zdravlju sustava. Pokazano je da imunološki sustav može biti značajno ugrožen već pri 25 %-tnoj redukciji unosa proteina.
Stoga, prehrana koja potiče zdravlje imunosnog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne, proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, mlijeku i mliječnim proizvodima, školjkama, divljači.

Riba, osim što je dobar izvor visokokvalitetnih proteina, osigurava i organizmu neophodne, esencijalne masne kiseline - omega-3 kiselina. Prehrana siromašna ovim kiselinama veže se uz kronične upalne te različite autoimune bolesti. Povrće i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, a u kombinaciji sa ostalim izvorima proteina pružaju adekvatnu zaštitu imunološkom sustavu. Ove namirnice bogate su i vitaminima, mineralima i fitokemikalijama i pružaju značajnu antioksidativnu podršku.
Hrana koju jedemo u interakciji je s našim probavnim sustavom, a time utječe i na funkciju imunološkog sustava. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava, posebno ako je poznato da je crijevi najveći imunološki organ.
Za postizanje i održanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je adekvatan unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani. Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže «dobre» bakterije. Tako se danas na policama trgovina susrećemo s cijelim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod je dobar stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Za pravilno funkcioniranje probavnog sustava neophodan je adekvatan unos neprobavljivih prehrambenih vlakana porijeklom iz voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Prehrana i vodeći uzročnici smrtnosti u svijetu

U velikom broju zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, bolesti srca i krvožilnog sustava te karcinogene bolesti vodeći su uzrok smrtnosti pučanstva. Ipak, ovako zabrinjavajući podatak nerijetko prati i jedan olakšavajući, a to je da se, prema posljednjim istraživanjima, broj smrtnih slučajeva koji su posljedica bolesti srca i krvožilnog sustava može smanjiti i za 50 % (American Journal of Clinical Nutrition 2002; 76:1261-71 ) samo ukoliko se uvedu jednostavne promjene životnoga stila. Slična izvješća dovode u vezu i prehranu te rizik od razvoja karcinogenih bolesti. Prema njima, loše prehrambene navike mogu se povezati sa 60 % slučajeva raka. S druge strane, pravilnom prehranom, prema istraživanjima, može se prevenirati 20 – 50 % slučajeva raka.
Loše prehrambene navike podrazumijevaju konzumiranje velikih količina namirnica animalnog porijekla, zasićenih masnoća, deficitarnu na vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima.

S druge strane, prehrana koja se bazira na većoj količini namirnica biljnog porijekla, izvorima visokovrijednih proteina i nezasićenih masnih kiselčina te funkcionalna hrana (obogaćeni sokovi, mlijkeo i mliječni proizvodi i žitarice) smatra blagotvornom za zdravlje čovjeka te joj se pripisuje preventivna uloga u razvoju mnogih bolesti.
U kojem smjeru se razvija znanost o prehrani?

Istraživanja ljudskog genoma mogla bi pomoći u otkrivanju načina na koji prehrana utječe na naše gene te zašto pojedinci različito reagiraju na različite nutrijente i različite tipove prehrane. Ovo bi u budućnosti moglo pomoći u razvoju hrane sa specifičnim nutritivnim efektima, dizajniranim tako da zadovoljavaju određene potrebe pojdinaca. Takva hrana, koja sadržava biološki aktivne komponente koje imaju moć blagotvornog djelovanja na zdravlje ili reduciranja rizika od različitih bolesti, može pomoći u neutraliziranju djelovanja određenih gena pa čak i odgoditi razvoj određenih kroničnih bolesti i zdravstvenih problema.

Područje istraživanja koje možda najviše obećava je istraživanje procesa starenja. Naime, znanstvenici su otkrili da restrikcija unosa kilokalorija može povećati životni vijek za 30 – 40 %, no točan mehanizam kako navedena restrikcija produžava životni vijek još nije otkriven. To otkriće moglo bi pomoći u kreiranju jelovnika koji će poboljšati kvalitetu života i produžiti životni vijek.

Istraživanje ljudskog genoma može pomoći i u otkrivanju načina kojima bi se razvija specijalna hrana za pojedince te kako bi se hrani koja ima blagotvorno djelovanje na zdravlje poboljšao okus ili kako bi se namirnice koje se, kao po pravilu, svakodnevno konzumiraju, učinile zdravijima.

Znanstvenici se nadaju vremenu u kojemu će biti moguće pomoću testiranja genoma odrediti potencijalan rizik od određenih bolesti i potom utvrditi idealnu prehranu za pojedinca koja će tek onda učiniti ono maksimalno u prevenciji određenih bolesti i stanja. Možda će čak postati uobičajena procedura da liječnik, dijetetičar ili nutricionist na osnovu informacija koje nose geni, pojedincima daju savjete o prehrani koja je baš za njih najbolja.

Pošalji prijatelju na email

Komentari