Kako pomoći svojoj probavi?

Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naših unutrašnjih organa i izvanjskog svijeta. Probavni sustav svojevrsna je «unutrašnja koža», ali je njena površina 150 puta veća od površine kože. Također, sadrži najveći broj stanica imunološkog sustava – čak 60 %..
Možda zvuči zapanjujuće da je najveći dio imunološkog sustava lokaliziran u gastrointestinalnom sustavu, međutim ovo je sasvim logično uzmemo li u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama. Kao slikovit primjer može poslužiti činjenica da prosječna osoba tijekom života unese više od 25 tona hrane.
Hrana koju jedemo u interakciji je s našim probavnim sustavom, a time utječe i na funkciju imunološkog sustava. U našim crijevima živi oko milijun bakterija. Bakterije koje obitavaju u crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava.
Za postizanje i održanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je adekvatan unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani.
Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže «dobre» bakterije. Tako se danas na policama trgovina susrećemo s cijelim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod je dobar stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Danas se probiotici dodaju mlijeku i siru, ali i dojenačkim formulama, te sportskim napitcima. Probiotici su dostupni i u liofiliziranom obliku u kapsulama.
Za razliku od antibiotika, koji nerijetko neselektivno potiskuju rast i aktivnost bakterija (i poželjnih i nepoželjnih), probiotici su «dobre bakterije» koje se bore protiv «loših bakterija». Rast i aktivnost probiotika pospješuju posebne vrste prehrambenih vlakana, porijeklom iz bilja, koje probiotici koriste kao hranu.
Pozitivan učinak probiotika na funkciju imunološkog sustava izrazito je dobro dokumentiran u osoba starije dobi.
Za pravilno funkcioniranje probavnog sustava također je neophodan adekvatan unos neprobavljivih prehrambenih vlakana porijeklom iz voća, povrća i cjelovitih žitarica. Vlakna su posebno važna za oslobađanje tijela od toksina, a svima je dobro poznato da je početak proljeća pravi trenutak za detoksikaciju.

Osnovna pravila za dobar odnos prema probavnom sustavu

Probava je jedna od osnovnih sila života. Hrana je jedna od najsnažnijih ovisnosti u kojoj se nerijetko pretjeruje i na koju trošimo veliki dio novca.

Pravilo #1: U svrhu bolje probave treba jesti manje količine hrane

Prejedanje je glavna uvreda koju činimo svom probavnom sustavu, a unos manjih količina hrane više puta dnevno rješava ovaj problem. Uopće nije važno da li je Vaša prehrana vegetarijanska, makrobiotička, s niskim udjelom masti ili šećera, jer je volumen probavnih sokova dostupnih za jedan obrok ograničen. Ako premašimo svoj kapacitet, hrana se neće adekvatno probaviti.

Pravilo #2: Jedite kada ste gladni

Glad je jedan od osnovnih odgovora našeg organizma. Međutim, većina nas nikad nije osjetila iskonsku glad, jer sjedamo za večeru prije nego što je ručak napustio naš želudac. Odmaranje probavnih organa između obroka najbolji je način za osiguravanje adekvatne količine probavnih enzima potrebnih za slijedeći obrok.

Pravilo #3: Optimalna probava zahtijeva ugodu i opuštenost

Tijekom noćnih sati, želudac je na odmoru. Hrana koju unesemo u kasnim satima obično sabotira banku enzima i čeka slijedeći dan za probavu, te osigurava loš jutarnji zadah. Kasnonoćni obroci mogu se usporediti s pokušajem podizanja kredita u banci koja je zatvorena.
Ako jedete u hodu, za vrijeme vožnje ili kada ste uzrujani, probava neće biti jednako uspješna kao probava obroka konzumiranog tijekom večere uz svijeće.

Pravilo #4: Lagana tjelovježba olakšava probavu

Istočnjačka medicina gleda na probavu kao na vatreni element. Stoga, želimo li pospješiti probavu, moramo se «zagrijati». Aerobna tjelovježba je odličan recept za pospješivanje probave
Top namirnice za zdravu probavu
Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice mogu pomoći u olakšavanju osjećaja pritisaka i boli uzrokovane konstipacijom. Također predstavljaju hranu «dobrim» bakterijama, važnim za zaštitu protiv napuhavanja i plinova. Rafinirane žitarice, primjerice bijeli kruh, uskraćeni su za vitalne nutrijenete i vlakna, i nisu od pomoći osobama koje boluju od sindroma iritabilnog kolona.

Voće i povrće

Voće i povrće su «skladišta» vrijednih nutrijenata poput vitamina C, vitamina E, folne kiseline, beta-karotena i mnogih drugih. Voće i povrće također sadrže značajne količine prehrambenih vlakana. Svježe voće i povrće važan su dio pravilne prehrane.

Jogurt

Bakterijske kulture koje se koriste pri proizvodnji jogurta iste su one vrste koje obitavaju u intestinalnom susatvu, akoje nazivamo «dobre» bakterije.

Jedući jogurt, «regeneriramo» unutrašnjost probavnoga trakta, tj. crijevnu mikrofloru. Ove bakterije ne samo da nas štite od infekcija štetnim bakterijama, nego pomažu i u olakšavanju simptoma sindroma iritabilnog kolona, učestale tegobe u svijetu poslovnih ljudi izloženih pojačanom stresu.

Najčešće tegobe
Smetnje u donjem probavnom sustavu

Većina smetnji koja se javlja u tankom i debelom crijevu uključuje probleme s motilitetom, sekrecijom i apsorpcijom, a događaju se u odsustvu prepoznatljivih patoloških stanja. Često se ove smetnje javljaju zbog pogrešne prehrane.
Dugotrajni zatvor, odnosno nedovoljno učestalo pražnjenje crijeva, čest je probavni poremećaj. Ako se epizode zatvora javljaju često i traju više od 3 dana, valja potražiti pomoć liječnika i uvesti korjenite promjene u prehranu i stil života. Promjene podrazumijevaju povećan unos prehrambenih vlakana, vode, probiotičkih bakterija, te tjelovježbu. Olako posezanje za laksativima nikako nije preporučljivo.
Najčešća smetnja u gornjem dijelu probavnog sustava - gastritis

Upala sluznice želuca ili gastritis najčešća je tegoba koja se javlja u gornjem dijelu probavnog sustava. Često je uzročnik ove tegobe bakterija Helicobacter pylori.
Neke znanstvene studije ukazuju na veći rizik infekcije bakterijom Helicobacter pylori ukoliko osoba konzumira izrazito slanu hranu. Osobama koje boluju od gastritisa nerijetko se preporuča izbjegavanje začinjene i ljute hrane.
Neki istraživači smatraju da alergije ili nepodnošenje određene hrane mogu uzrokovati gastritis. U dvostruko slijepim kliničkim pokusima, u osoba s identificiranom preosjetljivošću na određenu hranu dokazana je iritacija želučane sluznice pri konzumaciji hrane na koju reagiraju. Kofein koji se nalazi u kavi, crnom i zelenom čaju, nekim gaziranim bezalkoholnim pićima, čokoladi i mnogim lijekovima, povisuje kiselost želučane kiseline. Stoga je osobama s upalom želučane sluznice preporučljivo izbjegavati navedene napitke. Alkoholičari često pate od gastritisa. Isto tako je i sa strastvenim pušačima. Ove navike izazivaju pojavu akutnog gastritisa. Međutim, neke preliminarne studije bave se razjašnjivanjem zaštitnog učinka umjerenog unosa alkohola (do dva pića dnevno) na razvoj gastritisa. Kada se alkohol konzumira u količinama koje su više od umjerenih može izazvati čitavu lepezu neželjenih učinaka.